Vijesti / Nadnaravno

Tajna za koju će biti potrebno još puno vremena da je čovjek spozna iz prve ruke. No, i bez da samo zašli u dubine ovog nevjerojatnog carstva, o Zemljinoj unutrašnjosti znamo poprilično mnogo.

Ljudi su koračali širom planete, osvajali zemlju, leteli nebom i zaronili u najdublje dijelove okeana. Svoje smo predstavnike poslali i na Mjesec, ali u Zemljinoj unutrašnjosti nikada nismo bili, piše BBC.

Nismo se ni približili dovoljno da bismo uvidjeli kakve tajne skriva srce naše planete čije se središte nalazi na dubini od oko 6.000 kilometara. Najveća dubina koju smo ikada dosegli iznosi 12.262 metra, koliko i Kolska superduboka bušotina koja se nalazi usred puste tundre poluostrva Kola na samom sjeveru Europe, a koju su iskopali sovjetski naučnici u periodu od 1970. do 1989. godine.

Svi događaji koje pripisujemo Zemljinoj unutrašnjosti desili su se pri samoj površini.Lava koja izlazi iz vulkana otapa se samo nekoliko kilometara u dubini. Čak i dijamanti za čije je oblikovanje potreban izuzetno visok pritisak, nalaze se na dubini od otprilike 500 kilometara. Proći će još mnogo vremena prije nego što čovjek otkrije u potpunosti šta sve krije Zmeljina unutrašnjost, ali bez obzira na to što još nismo zašli u dubine ovog nevjerovatnog carstva, o Zemljinoj unutrašnjosti znamo prilično mnogo, bez ijednog fizičkog dokaza.

Kako smo to otkrili, objašnjava prof. Sajmon Redfern stručnjak sa Univerziteta u Kembridžu u Velikoj Britaniji. Masu Zemlje možemo da izračunamo posmatrajući njenu gravitacionu silu i objekte koji se nalaze na njenoj površini. Prema tim proračunima, masa zemlje iznosi 5,97 x 1024 kilograma, odnosno 59 i još 20 nula.

“Gustina materijala na površini Zemlje mnogo je niža od prosječne gustine cijele Zemlje, pa se može zaključiti da u njenoj unutrašnjosti postoji nešto mnogo gušće”, rekao je Redfern.

Slijedeće pitanje je od kojih teških metala se Zemlja sastoji. Poznato je da više od 80% Zemljinog središta čini gvožđe/željezo. Glavni dokaz za to su velike količine gvožđa u svemiru koji nas okružuje. Gvožđe je jedan od deset najčešćih elemenata koje pronalazimo u našoj galaksiji, a pronađen je i u meteorima.

Gvožđa ima i na površini Zemlje, i to u prilično velikim količinama. Stoga teorija koja objašnjava nastanak Zemlje navodi i kako je prije 4.5 milijardi godina velika količina gvožđa nekako pronašla svoj put u središte Zemlje.

FOTOGRAFIJA: HOLLOWPLANET.BLOGSPOT.COM

Središte Zemlje

Upravo je središte Zemlje, barem se tako pretpostavlja, najteži i najmasivniji dio naše planete. Poznato je da je gvožđe relativno gust element u normalnim uslovima, ali se pod ekstremnim pritiskom kojim je podvrgnuto u Zemljinoj unutrašnjosti, drobi i postaje još gušće. Upravo to objašnjava Zemljinu masu i dokazuje da se u unutrašnjosti zemlje nalazi velika količina ovog metala.

Kako je gvožđe dospelo u unutrašnjost Zemlje? Gvožđe je doslovno gravitiralo u Zemljinu unutrašnjost, ali način na koji je to tamo dospelo, godinama je intrigirao naučnike, a onda je stigao odgovor.

Ostatak Zemljine unutrašnjosti čine stijene sačinjene od silikata kroz koje rastopljeno gvožđe pronalazi put prema utrobi. Slično se događa i sa vodom kada proteče kroz masnu površinu i stežući se u kapljice putuje kroz zemlju. Gvožđe putuje u malenim, nazovimo ih rezervoarima, izbjegavajući razlijevanje u velike raširene potoke.

Rješenje protoka gvožđa 2013. ponudila je Vendi Mao sa Stenford univerziteta u Kaliforniji. U svojem radu je postavila pitanje šta se događa sa gvožđem prilikom susreta sa silikatima i šta se događa kada oboje dođu u susret sa ekstremnim pritiskom kojem su izloženi duboko ispod Zemljine površine.

“Pritisak zapravo mijenja strukturu i svojstva gvođža koje se zatim pri dodiru sa silikatima drugačije ponaša. U uslovima koji se nalaze u Zemljinoj dubini, pri visokom pritisku, topi se njegova struktura”, objasnila je Mao. U svojem radu predlaže rješenje prema kojem se gvožđe postupno provlači kroz stijene Zemlje, a proces putovanja do središta traje milionima godina.