Vijesti / Magija i mistika

Agrippa, Nostradamus, Marsilij Finci, Paracelsus, Giambattiste Della Porte, John Deej i mnogi drugi su svojedobrno bili istaknuti okultisti, astrolozi, kabalisti i alkemičari.

Razdoblje renesanse prati nagli uspon znanosti i poletnost duha novoga doba. Kako je renesansa imala za cilj obnoviti ideale antike u kulturi, znanosti i društvu, tako je dotadašnji kršćanski aristotelizam zamijenio mistični novoplatonizam kojim je ponovno razbuktalo ezoterijsko i hermetičko učenje među renesansnim misliocima.

U to vrijeme djeluju mnogi istaknuti okultisti, astrolozi, kabalisti i alkemičari poput Agrippe, Nostradamusa, Marsilija Ficina, Paracelsusa, Giambattiste Della Porte, Johna Deeja i drugih. Intelektualne i duhovne napetosti pojačane su zbog reformacije i protestanata, posebice u Njemačkoj, Engleskoj i Škotskoj. Plemstvo je pokazalo veliko zanimanje za horoskope i praznovjerje u 15. i 16. stoljeću.

FOTOGRAFIJA: TAKFUN.COM

18. stoljeće obilježio je razvoj empirijske znanosti, građanskog društva i povečani utjecaj države na prosvjetljenje puka. Pod utjecajem kartezijansko-njutnovske doktrine nastoji se racionalno objasniti sve pojave u fizičkom svijetu pa se želi racionalizirati i vjerovanja poput religije. Prosvjetiteljstvo naročito nastoji dokinuti svako praznovjerje pa se obrušava na ostatke takvih vjerovanja, kao i na magiju, alkemiju i slične prakse.

Znanost se predstavlja kao nova religija koja bi trebala predvoditi ostvarenje novoga društva zasnovanog na razumu i iskustvu. Usprkos tome, razdvajanje okultizma od empirijske znanosti teklo je sporo, tako da su se i neki od najvećih prosvjetiteljskih umova bavili okultnim disciplinama, poput Isaaca Newtona, koji je aktivno proučavao alkemiju i astrologiju.

FOTOGRAFIJA: DROWNINGINABSURDITY.ORG

Pojava knjige Magus 1801. godine engleskog autora Francisa Barretta dovela je do obnove zanimanja za magiju i okultno u 19. stoljeću.Magijski preporod koincidirao je s romantizmom u književnosti. Racionalizam i tehnicizam novoga doba, kao i zahuktala industrijska revolucija teško se dojmila čovjeka koji bježi u mistične krajolike i davne svjetove.

To je stvorilo pogodno tlo za širenje okultizma, koji je popularizirao znameniti francuski okultist Eliphas Levi. Na njegovom učenju osnovana su brojna okultna drušva (Zlatna zora, O.T.O i dr.) i pokreti (teozofija), a njegov rad slijedili su i kasniji okultisti i magovi poput Aleistera Crowleyja i S. L. MacGregora Mathersa.